već preko 20 godina
Zašto MI?
ZAŠTO „FUNCTIONAL“?
„Functional“ jer – treninzi treba da budu prilagođeni Vama, Vašim potrebama i mogućnostima. Trening treba da se intezitetom i vremenom odredi isključivo u odnosu na Vas. Progresivno i postepeno napredovanje svih motoričkih, anaerobnih i aerobnih sposobnosti je naš i Vaš cilj.
Posle treninga treba da se osećate puni snage i energije za svoje privatne i poslovne obaveze. To je suština individualnog treninga svakog vežbača koji svojom aktivnošću želi da pruži sebi i svom organizmu najbolje.
Zato smo mi tu i zato „Functional“.
Da li je slučajno što je neko npr. vitak ali dosta jak za svoju kategoriju, ili je pak, neko drugi malo krupniji ali mu „leži“ dugotrajna aktivnost tipa hodanja, trčanja i sl.? Zašto je neko krupne konstitucije i izgleda snažan a zapravo nije?
RAzličiti smo
Dok, je neko treći vitak i podseća na maratonca a opet uopšte nema izdržljivost. U ovom tekstu obrađujemo jedan od visoko genetski determinisanih faktora kojeg treba uvek imati na umu i uzeti u obzir. Od poštovanja ovog faktora u mnogome zavisi vaše zdravlje, trenažni ciljevi i potencijalni vrhunski rezultat. Ako ste se nakada zapitali zašto su neki ljudi snažni, drugi brzi, treći izdržljivi, a neki mešavina svega ovoga pomalo.
Sastav mišićnih vlakana u organizmu čoveka je raznovrstan. Mišić nije homogeno tkivo, već je sastavljen od vlakana koja se razlikuju po mehaničkim, metaboličkim i kontraktilnim svojstvima.
Mišićna vlakna se mogu podeliti u dve glavne grupe:
- Vlakna sporog trzaja – Tip I
- Vlakna brzog trzaja – Tip II
KRITERIJUMI ZA KLASIFIKACIJU
1. Anatomski izgled i boja vlakana
- Crvena vlakna
- Bela vlakna
2. Brza ili spora
- Lako zamorljiva
- Otporna na zamor
3. Biohemijska svojstva
- svojstva aerobnog kapaciteta
- svojstva anaerobnog kapaciteta
4. Histohemijska svojstva
- Važan je sam sastav enzima
SVI PROGRAMI
Kardio program
Fitness
Teretana
Snaga
Kondicija
Individualni treninzi
Kako sve to izgleda kod čoveka?
Ispitivanja su pokazala da mišići čoveka prosečno sadrže 52% vlakana tipa I, 23% vlakana tipa IIa, 14% su vlakna tipa IIb, i od 4 do 11% su vlakna tipa IIc. Kod muškaraca je veći procenat vlakana tipa I nego god žena istih godina. Kod žena je veći procenat vlakana tipa IIa, a procenat vlakana tipa IIb je sličan u oba pola. Ovi nalazi nisu zavisili od starosti. Površina mišićnih vlakana je veća kod muškaraca nego kod žena. Sa starenjem površina mišićnih vlakana opada. Kod oba pola vlakna tipa II su veće površine u odnosu na vlakna tipa I.
Međutim, da bi vlakna upošte mogla da vrše bilo kakvu kontrakciju najpre mora do njih da dođe živčana (nervna) struja. Ona do mišića dolazi preko nervnih vlakana. Jačina te struje „diktira“ brzinu metabolizma mišićih vlakana. Kod skeletnih mišića ovu funkciju obavljaju takozvani alfa motorni neuroni. Jedan alfa motoneuron može da inerviše veći ili manji broj mišićnih vlakana. Dakle, jedan alfa motoneuron, njegov akson i grupa mišićnih vlakana koju on inerviše čine jednu funkcionalnu celinu – motornu jedinicu.
Aktivnost motoneurona određuje koja će mišićna vlakna biti brza a koja spora. Alfa motoneuron sporih motornih jedinica (motorne jedinice sa vlaknima tipa I) imaju tanja nervna vlakna, koja imaju manju brzinu provođenja nervnih impulsa svega 10-40 Hz, ali su duže aktivna i otporna na zamor. Alfa motoneuron brzih motornih jedinica (motorne jedinice sa vlaknima tipa II) imaju najdeblje aksone i najveću brzinu provođenja nervnih impulsa od 40 do 100 Hz, ali zato kraće aktivna i lako zamorljiva. Alfa motorni neuroni tipa IIa, imaju karakteristike koje su između prethodna dva tipa. Relativno su zamorljiva.
Intenzitet i brzina mišićne kontrakcije zavise od broja aktiviranih motornih jedinica i frekvencije pražnjenja njihovih alfa motoneurona. Različite motorne jedinice imaju različite pragove aktivacije i deaktivacije
Pri slabim dugotrajnim kontrakcijama mišića prvo se aktiviraju motorne jedinice sa niskim pragom aktivacije i niskom frekvencijom pražnjenja (5-10Hz), i motorne jedinice koje sadrže mali broj mišićnih vlakana. Tako se pokreti precizno kontrolišu mobilizacijom različitog broja motornih jedinica. Povećanjem sile frekvencije male motorne jedinice povećavaju frekvenciju pražnjenja do svog maksimuma od 30 Hz. Kako sila kontrakcije raste, aktiviraju se nove motorne jedinice koje imaju veću frekvenciju pražnjenja (od 30 do 65 Hz).
Gradacija preciznih pokreta koje obavljaju mišići odvija se što pri povećanju sile kontrakcije od 0-50% od maksimalne, regrutuju se nove motorne jedinice, a između povećanja sile kontrekscije od 50-100% od maksimalne, skoro isključivo povećava frekvencija pražnjenja (i do 100 Hz). Krupni mišići povećavaju silu primarno aktiviranjem većeg broja motornih jedinica.
Važno je naglasiti da je procentni udeo gore opisanih tipova vlakana čak 97% nasledan. Nikakvim vežbanjem ne možete da ga promenite. Jedino što možete da uradite je da otkrijete koje vam aktivnosti „leže“ i njih da trenirate. Sve ostalo bi bilo loše za vaš organizam i doprinelo bi većoj šteti nego koristi. Ovih 3% „lufta“ koji imate odnosi se na prelazna vlakna (vlakna tipa IIc) i određeni tip aktivnosti može da ih prebaci u brza ili spora vlakna.
Međutim, ukoliko ste vi na primer dominantno „spor tip“ ova 3% neće vam mnogo pomoći u razvijanju skočnosti, ekspolozivnosti i brzine. Jednostavno nije moguće da ostvarite vrhunski rezultat u sportovima u kojima se traže ovi kvaliteti tj. u sportskim granama gde ove motoričke sposobnosti direktno utiču na rezultat (sprint, skok u dalj, skok u vis i sl.).
I suprotno, ukoliko je neko dominantno „brz tip“, teško da će ikada trčati maraton na viskom nivou (verovatno nikada neće moći ni da istrči stazu dužine 42 km). Ako ste tip „50/50“ verovatno ćete imati predispoziciju za većinu sportskih igara (fudbal, košarka, odbojka, vaterpolo, tenis, rukomet i sl.). Imajte ovo na umu kada budete zacrtavali sebi trenažne ciljeve. Genetiku je jako važno uzeti u obzir! Ukoliko radimo protiv nje, to nam može biti samo na štetu. Ukoliko radimo sa njom, ostvarićemo najoptimalnije rezultate za sebe i konstantno podizati nivo svog zdravlja i fizičkih sposobnosti, što i jeste cilj bilo kakve aktivnosti i treninga
Osnovni pozitivni cilj treninga je biti ZDRAV
Zdrav u telu i umu i uživati sve prednosti i koristi koje zdravlje nosi sa sobom. To uključuje bolje držanje tela, otpornost i izdržljivost organizma, gipkije i mišićavije telo, veću funkcionalnost unutrašnjih organa, volju, istrajnost i veću žustrinu i snagu. Ovo je pravi cilj, jer uz ovakav cilj, sve gore nabrojano (i još mnogo toga dobrog) biće tek propratni rezultat veće, celovitije i blagotvornije vizije zdravlja.
Kada sebi postavite cilj da se neprekidno i kontinuirano usavršavate – bez jurnjave i žurbe, uz pravilno usmeren rad i vežbanje – vaše telo (i um) neprekidno će prevazilaziti sopstvene mogućnosti i na taj način postepeno postizati sve kvalitetnije rezultate, koji će, prirodno, biti i dugovečniji, jer su izgrađeni na jakim temeljima ličnog (istinitog) znanja, iskustva i iskrenog truda i rada.
Bitno i ukratko o metabolizmu i ishrani
Zdrav u telu i umu i uživati sve prednosti i koristi koje zdravlje nosi sa sobom. To uključuje bolje držanje tela, otpornost i izdržljivost organizma, gipkije i mišićavije telo, veću funkcionalnost unutrašnjih organa, volju, istrajnost i veću žustrinu i snagu. Ovo je pravi cilj, jer uz ovakav cilj, sve gore nabrojano (i još mnogo toga dobrog) biće tek propratni rezultat veće, celovitije i blagotvornije vizije zdravlja.
Kada sebi postavite cilj da se neprekidno i kontinuirano usavršavate – bez jurnjave i žurbe, uz pravilno usmeren rad i vežbanje – vaše telo (i um) neprekidno će prevazilaziti sopstvene mogućnosti i na taj način postepeno postizati sve kvalitetnije rezultate, koji će, prirodno, biti i dugovečniji, jer su izgrađeni na jakim temeljima ličnog (istinitog) znanja, iskustva i iskrenog truda i rada.
Manje ugljenih hidrata = manje telesnih masti
Ovo je moje lično, a i profesionalno iskustvo kao i mnoga druga koja dobijate uy treninge od nas
Istraživanja jasno pokazuju da je smanjenje unosa ugljenih hidrata ključan za gubitak kilograma. To znači da ljudi koji ne konzumiraju rafinisane i jednostavne ugljene hidrate troše manje kalorija, gubeći kilograme uz manje napora nego što je obično potrebno.
Da bi dokazali tu tvrdnju, naučnici sa Univerziteta u Sinsinatiju (University of Cincinnati) sproveli su testiranje1 razdvajajući 53 žene s prekomernom težinom u dve grupe – prvoj grupi je redukovan unos kalorija i masnoće. Drugoj grupi redukovan je ugljenohidratni unos. Za 6 meseci, žene iz grupe sa redukovanim ugljenohidratnim unosom izgubile su 18,7 libri (8,5 kg), dok je grupa sa redukovanim unosom kalorija i masnoće izgubila oko 8,6 libri (3,9 kg).
I zato su naši saveti od ključnog načaja pri Vašoj redukovanoj ishrani uz trening!!!
Ukoliko želite započeti s restriktivnijim i vidljivijim rezultatima, ograničite dnevni unos ugljenih hidrata na 150 grama dnevno, a ako želite još brže efekte, smanjite unos na manje od 50 grama dnevno.
„
ISKUSTVA
Najbolje mesto za vezbanje!!! Dobila sam puno korisnih informacija i brze rezultate. Veoma cist i dobro organizovan prostor. Trener vodi racuna o svemu da teske vezbe pretvori u prijatnu aktivnost. Osim vezbi koje treba da radim dobila sam i puno saveta o ishrani i kako da popravim neke lose navike koje uticu na kvalitet zivota. Preporucujem svima!!! 🙂
Kvalitetni treninzi u prijatnom i čistom ambijentu.
Work
STRUČNO.SIGURNO.PRIMETNO
FUNCTIONAL FITNESS
RADNO VREME
Ponedeljak – Petak: 07 – 22
Subota: 08 – 16
Nedelja: neradna